Moj galebe… oprosti

Galeb i mi

Gozba galebova u gradu

Kako je opjevani galeb postao galeb iz noćne more? Uskoro počinje veselo razdoblje povećane aktivnosti galebova, pa smo upitali nadležne je li je ova godina početnička kako bismo krenuli s kontrolom i suzbijanjem njihova širenja. Ili će se galebovi toliko razmnožiti da će početi sami sebi pisati pjesme?

Galeb klaukavac već godinama, a posebno u ovo doba nas podsjeti kako je on zapravo najglasniji podstanar Splita. Dana 17 .veljače, naša vijećnica Kristina Vidan je uputila pitanje službama s ciljem da na vrijeme podsjeti o djelovanju oko ove životinje. Naravno da nismo ostali uskraćeni za nepotrebno dugačko pismo bez pravog odgovora, ali krenimo redom od pitanja koje je glasilo: „Sve češće se u urbanim dijelovima grada mogu vidjeti i galebovi i vrane čija populacija evidentno raste te će s vremenom biti sve dominantnija i uzrokovati probleme suživota s ljudima, kao i drugim životinjskim vrstama. Stoga vas molim informaciju što grad Split misli napraviti kako bi se njihovo razmnožavanje stavilo pod kontrolu.“

Valja istaknuti kako je galeb klaukavac koji obitava na našem području zaštićen kao ugrožena ili rijetka životinja te je zabranjena svaka radnja kojom je se uznemirava u njegovom prirodnom životu i slobodnom razvoju. Međutim, junak naše priče nije posebno ugrožena vrsta, a ni rijetka i upravo u ovom razdoblju će postati najaktivniji i buditi se oko tri, četiri ujutro. Taj dio suživota s galebovima je neugodan, ali, kako je istaknuo naš Branimir Urlić, radi se o ptici koja može biti i opasna po ljudsko zdravlje. Galeb je velika životinja bez prirodnog neprijatelja i vrlo komotno će izvući povelike komade smeća iz kontejnera ili čak okušati sreću zaletjevši se ukrasti hranu iz ruke djeteta. Dok je Karepovac bio nesaniran, životinje su se preselile s mora tu hraniti jer im je bilo lakše. Sanacijom Karepovca smo im uskratili hranu, pa su životinje migrirale u grad okušati sreću po kontejnerima i smeću koje uglavnom stoji nepropisno otvoreno, taman za naše galebove. Treba spomenuti kako tim životinjama grad i nije najmiliji jer od svjetla ne odmaraju dovoljno, pa su još agresivniji.

Branimir Urliću (u krugu) kaze kako je Poreč za tri godine smanjio broj gnijezda za 40%

Par klikova po internetu je dovoljno za vidjeti kako je 2010. na području Poreštine krenuo pilot-projekt s ciljem suzbijanja prekomjernog razmnožavanja galeba klaukavca i procjene rizika za zdravlje ljudi. U vrijeme kada polažu jaja, obično od sredine ožujka do početka svibnja u Poreču i okolici, a kasnije i cijeloj Istri, stručni timovi izlaze na teren, postavljaju lažna jaja u gnijezda kako bi suzbili razmnožavanje u urbanim sredinama. Moramo napomenuti kako se radi o višegodišnjoj metodi gdje se prvi rezultati vide najčešće tek nakon dvije godine. Radi se o taktici koja pokazuje najveći uspjeh, ali zahtjeva ustrajnost i suradnju gradjana čije su se dojave o gnijezdima pokazale najkorisnijima. Galebovi u prosjeku žive 25-30 godina, a nerijetko i više, reproduktivni su tijekom cijelog životnog vijeka i godišnje polažu u gnijezdo 1-3 jaja. Također su izvrsni su letači, a nekoliko sezona nakon neuspješnog podizanja mladih mijenjaju lokaciju. Pilot-projekt je izuzetno bitan po zdravlje, ali i regulaciju ekološke ravnoteže budući da, kako smo već spomenuli, galeb ovdje nema prirodnog neprijatelja, a istodobno se životinje ne ubijaju nego tjeraju na promjenu sredine. Dakle, postoji rješenje koje je našem gradu potrebno.

Pa ipak, iz našeg grada smo na gore spomenuti upit dobili sljedeći odgovor: „Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o lovstvu, divljač se zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Grad Split je donio Odluku o proglašenju površine izvan lovišta na području Grada Splita te program zaštite divljači 2019. godine na kojoj je suglasnost dalo i Ministarstvo poljoprivrede. Program predstavlja planski akt koji se odnosi na period od 10 godina, a njime se osigurava zaštita divljači i postupanje s njima u situacijama kada nanose štetu i predstavljaju opasnost na ustanovljenom području. Program zaštite divljači za područje grada Splita donesen je za gospodarsko razdoblje od 1. travnja 2019. godine do 31.ožujka 2029. godine. Provoditelj Programa je društvo Lovtur d.o.o. Solin koje prati brojnost pojedinih vrsta na području Grada Splita te po potrebi postupa prema istima. Sukladno njihovom očitovanju, broj vrana i broj galebova je povećan na našem području, međutim isto nije toliko značajno i ne predstavlja opasnost. Na snazi je trenutno lovostaj za vrane do 1. kolovoza 2022. godine kada prema njima nije dopušteno postupati pa će se po prestanku lovostaja poduzeti zakonom i Programom dopuštene mjere.“

Galebovi su postali vlasnici kontejnera

Zaključak – uskoro očekujmo novu sezonu dominacije galebova i potencijalne zdravstvene opasnosti bez naznake da će se ista mijenjati s vremenom. Iskoristili bi priliku pozvati nadležne da posjete stvarnost, van papirnatih planova i reagiraju dok je na vrijeme. Na koncu, i oni su stanovnici ovoga grada.