EU natjerao Vodovod i kanalizaciju na studiozan rad oko gubitaka vode

Prema izračunu IWA metodologijom 2017. godine Vodovod i kanalizacija je uprihodila samo 30% zahvaćene vode. Došao naš Mate iz vodovoda u ured Europske unije i zatražio novac kako bi poboljšao stanje u mreži:

• Evo mene, treba mi novca za smanjit gubitke vode.
• Oprostite, tko ste vi i koga trebate.
• Ja sam Mate iz Vodovoda i kanalizacije, iz Splita, imamo gubitak vode u mreži od 60% i prihoda 70%, a to kako znamo može ići kroz projekt urbane aglomeracije.
• Istina, dajte mi: Studiju izvodivosti i analizu, projekt i nacrt uz procjenu troškova, sustav i integraciju, tehničko ispitivanje uz analizu, analizu vodoopskrbe i otpada.
• A?
• E moj Mate. Dat ćemo vam čak i novac za sve to napraviti pa dođite opet. Trebat će vam 3 godine pa se nakon toga prijavite na bespovratna sredstva u razdoblju 2021.-2027.

I tako se naš Mate vrati, ali shvati što mora napraviti. Uostalom, već je i započeo ogroman broj projekata u vrijednosti preko 3 milijarde kuna. Mate je istina 2016. godine napravio elaborat “Sustav vodoopskrbe aglomeracije Split-Solin, Koncepcijsko rješenje sustava vodoopskrbe“, ali ga je Jaspers ocijenio negativno: U postupku aplikacije za financiranje iz EU fondova, revizijsko tijelo („Jaspers“) je dalo negativno mišljenje na uvrštenje rekonstrukcije većine od predloženih cjevovoda vodoopskrbe u Aplikacijski paket za EU sufinanciranje iz razloga što nisu cjelovito sagledani razlozi fizičkih gubitaka u mreži i učinci predloženih mjera, tj. zbog neadekvatnog metodološkog pristupa pri odabiru prioritetnih objekata. Naime, predloženi program rekonstrukcije cjevovoda mreže je bio temeljen na iskustvenim podacima osoblja VIK-a o učestalosti kvarova na pojedinim cjevovodima mreže, a ne na rezultatima fizičke detekcije curenja, provjere pogonskih stanja na hidrauličkom matematičkom modelu sustava, programu uspostavljanja DMA zona i smanjenja tlakova u mreži. Zbog toga navedeni predloženi program nije mogao u cijelosti predstavljati osnovu za Studiju izvedivosti Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije Split-Solin. Obzirom na ocjenu Jaspersa o nedovoljnoj argumentaciji fizičkih mjera za smanjenje gubitaka u vodoopskrbnoj mreži (predložene rekonstrukcije mreže), kroz Studiju izvedivosti se ponovno razmatrala ova problematika. Međutim, zbog nemogućnosti da se ista adekvatno sagleda u roku preostalom za pripremu dokumentacije za aplikaciju projekta za EU sufinanciranje, usvojen je samo dio predloženih mjera (objekata) iz Koncepcijskog rješenja vodoopskrbe, a u Projekt aglomeracije su uvrštene konzultantske usluge „Tehničke pomoći za smanjenje gubitaka u vodoopskrbnoj mreži“. Jedan od bitnih ciljeva ove Tehničke pomoći je upravo priprema kvalitetno elaboriranog i detaljnog programa mjera za smanjenje gubitaka u mreži, uključujući prijedlog objekata vodoopskrbe za rekonstrukciju ili izgradnju, koji će se prijaviti za EU sufinanciranje u sljedećem financijskom razdoblju. I tako, Vodovod i kanalizacija sada raspisuje natječaj u okviru Kohezijskog fonda EU-a procijenjene vrijednosti 10,3 milijuna kuna, sukladno Uredbi Komisije (EZ) br. 213/2008 po oznakama:

• 71241000-9 Studija izvodljivosti, savjetodavna usluga, analiza,
• 71242000-6 Izrada projekta i nacrta, procjena troškova,
• 71243000-3 Izrada nacrta planova (sustavi i integracija),
• 71356200-0 Usluge tehničke pomoći,
• 71356300-1 Usluge tehničke podrške,
• 71356400-2 Usluge tehničkog planiranja
• 71600000-4 Usluge tehničkog ispitivanja, analize i savjetodavne usluge,
• 71800000-6 Savjetodavne usluge za vodoopskrbu i otpad

Očekivani datum početka izvršenja usluga je travanj 2022. godine. Očekivani datum završetka izvršenja usluga je travanj 2025.  godine. Rezultat konzultantskih usluga treba biti :

• Ažuriran „Akcijski plan za smanjenje neuprihođene vode“

• Obuka djelatnika VIK-a za kontrolu i detekciju curenja
• Izrađen „Priručnik za detekciju curenja“ (koji će obraditi metodologiju za otkrivanje curenja) te provedena terenska obuka osoblja VIK-a za otkrivanje curenja u mreži
• Provjera postojećeg stanja GIS-a, procjena prikladnosti postojećeg GIS sustava (hardver, softver) te preporuke za poboljšanje sustava
• Izrađen „Elaborat poboljšanja GIS-a“ (koji će obraditi metodologiju poboljšanja GIS-a) i provedena izobrazba osoblja VIK-a za inventuru imovine i njenu registraciju kroz GIS;
• Izrađen „Priručnik za izradu planova rehabilitacije i obnove sustava vodoopskrbe“ koji će obraditi metodologiju definiranja prioriteta na temelju tehničkih i financijskih kriterija kao i metodologiju izrade godišnjih i višegodišnjih planova obnove imovine,
• Izrađen detaljni „Hidraulički matematički model vodoopskrbnog sustava na području Aglomeracije Split-Solin“
• Izrađeno novelirano „Koncepcijsko rješenje vodoopskrbnog sustava na području Aglomeracije Split-Solin“, što uključuje novelaciju analize potreba za vodom, definiranje problema u sustavu vodoopskrbe, utvrđivanje mjera (radova/objekata) za rješavanje problema i poboljšanje vodoopskrbnog sustava, koncepcijsko rješenje DMA zona i zona kontrole tlaka s definiranjem radova/objekata/opreme za njihovu uspostavu, te izradu potrebnih idejnih rješenja;
• Izrađena „Predstudija izvedivosti poboljšanja vodoopskrbnog sustava na području Aglomeracije Split-Solin“ koja će obuhvatiti program mjera (radova/objekata) za poboljšanje sustava vodoopskrbe koje se mogu provesti u slijećem financijskom razdoblju Kohezijskih i Strukturnih fondova Europske unije, koja uključuje tehničko i financijsko opravdanje predloženih mjera, procjenu učinaka mjera u smislu smanjenja gubitaka vode kao i poboljšanja kvalitete i sigurnosti vodoopskrbe te procjenu troškova.
• Definiran algoritam za upravljanje sustavom protoka u kanalima, upravljanje režimima rada crpki, upravljanje vodospremama bazirano na podacima mjerenja, povijesnim podacima i stvarnoj statistici potrošnje u svrhu minimaliziranja količina prelijevanja vode na preljevu CS Ravne njive i optimalnog zahvaćanja vode na izvorištu rijeke Jadro

Gubici se u budućnosti mogu reducirati primjenom sljedećih mjera:

1. Mjerenje u kanalima treba poboljšati ugradnjom odgovarajućih mjerača protoka. Mjerenje se mora ugraditi na ulazu, izlazu i pri svakom preusmjeravanju. Nadalje je savjetovano podijeliti kanale u dionice i instalirati mjerače protoka po dionicama kako bi se stvorile mogućnosti detekcije lokacije gubitaka na mjestu propuštanja ili neovlaštenog korištenja vode iz kanala.
2. Prioritet je smanjenje količine prelijevanja na CS Ravne Njive. Pomoću postojećeg sustava kontrole, dakle bez dodatnih ulaganja, moguće je vršiti aktivniju regulaciju, no u sadašnjim uvjetima operatori „igraju na sigurno“ i nemaju mogućnosti efikasnog usklađenja dotoka sa potrošnjom zbog tečenja u kanalima sa slobodnim vodnim licem i njihove duljine tj. udaljenosti između regulacijskih zapornica na izvoru Jadro i crpnih stanica, dugo je vrijeme odziva te je pri upravljanju potrebno uzeti vremenski pomak u smislu predviđanja potrebnih količina (potrošnja) u odnosu na dotoke na crpnim stanicama.
3. Kontrolni sustav temeljen na SCADA sustavu može se implementirati radi reguliranja dotoka u kanale (prvenstveno Splitski kanal) temeljen na algoritmu koji uzima u obzir relevantne varijable, npr. obrazac potrošnje, vrijeme tečenja vode kroz kanale, nisku noćnu tarifu i kapacitet rezervoara.
4. Optimizacijom upravljanja crpnim stanicama i vodospremama u vodoopskrbnom sustavu, preljevanja mogu biti „na granici“, a bez rizika nedostataka vode u sustavu
5. Potencijalna dodatna mjera je izgradnja rezervoara na lokaciji CS Ravne Njive gdje bi se preljevna voda akumulirala i precrpljivala u sustav. Ovo rješenje može potpuno eliminirati gubitke na prelijevanju, ali zahtijeva dodatna ulaganja.

Nije moguće egzaktno procijeniti učinke odvojenih mjera, no može se pretpostaviti da se gubici na kanalima i preljevu, temeljeni na ispred navedenim mjerama 1-4 mogu smanjiti u rasponu od 100-200 l/s (odnosno 3- 6 mil. m³/god). U usporedbi s ranijim gubicima iz 2017. od oko 14,75 mil. m³. Ipak, bez primjene mjere 5 (ili izgradnje novog dovoda vode cjevovodom pod tlakom) gubici na dovodu se ne mogu smanjiti na količine od oko 3 do 3,5 mil. m³/god. Tablica 7: Zahvaćene količine, fakturirane količine i gubici vode – 2017. g

	*106 m3/god
Zahvaćeno sa izvora Jadro	59,2
Količina za tehničke potrebe Kaštelanskog kanala	0,8
Ovlaštena potrošnja direktno iz Dioklecijanovog kanala	0,025
Precrpljeno u sustav vodoopskrbe	44,5
Fakturirano	18,3
Gubici u kanalima	3,2
Gubitak na preljevu Ravne Njive	11,5
Ukupni gubici u vodoopskrbnom sustavu (bez gubitaka u kanalima i na preljevu Ravne njive)	26,2
Procijenjeni stvarni gubici (75%)	19,6
Procijenjeni prividni gubici (25%)	6,5

• Promatrajući aspekt 1 (crvene brojke): Uprihođena voda iznosi 30%, a neuprihođena 70%. To uključuje stvarne gubitke od oko 14,753 milijuna m³/godišnje na dovodnim kanalima i preljevu CS Ravne Njive.
• Promatrajući aspekt 2 (crne brojke): Uprihođena voda iznosi 39%, a neuprihođena voda 61%
• Za oba aspekta određena količina prividnih gubitaka povezana je s nedozvoljenom potrošnjom (a time i nezakonitom) direktnim spojem na dovodne kanale.

Odnos između stvarnih i prividnih gubitaka (75% / 25%) temelji se na izrađenom Akcijskom planu (Safege 2012)