Broj stabala u Splitu ćemo udvostručiti, sadimo 26963 nova

Svake godine 5 milijuna kuna za otkup zelenih čestica

Jakov Prkić, kandidat za gradonačelnika koalicije Pametno, Možemo! I Nova ljevica

Splitu nedostaje uređenih zelenih parkovnih površina, posebno u istočnim dijelovima grada, iako su velike površine u GUP-u rezervirane za iste. Jedan Sućidar, Mejaši ili Brda nemaju niti jednu veću zelenu površinu što je za današnje vrijeme, kada se suočavamo s posljedicama globalnog zagrijavanja, porazno.

Desetljećima Grad Split nije ciljano otkupio određenu površinu za formiranje parka ili zelenog odmorišta. Mi ćemo predvidjeti da se svake godine izdvoji iznos od 0,5% proračuna (oko 5 milijuna kuna) za otkup čestica budućih zelenih površina u svrhu njihovog okrupnjavanja (npr. Turska kula) ili formiranja novih.

Nadalje, zbog dugogodišnjeg slabog održavanja i zamjene postojećih stabala u drvoredima i drugim površinama nedostaje veliki broj stabala koje treba ponovno posaditi, kao i izvršiti ciljanu zamjenu ostarjelih stabala u mnogim gradskim drvoredima. Našim planom ‘pošumljavanja’ grada u sljedeće 4 godine posadilo bi se novih 26.963 stabala u gradu.

Mikro šume i urbani vrtovi na zapuštenim gradskim površinama

Tamara Visković, kandidatkinja koalicije za dogradonačelnicu

Od svih načina na koji se gradovi mogu osnažiti u suočavanju s klimatskim promjenama povećanje postotka zelenih površina je najučinkovitiji. Istovremeno je i blagotvoran za niz drugih aspekata gradskog života, štednju energije, dinamiku korištenja prostora, njegov izgled i kvalitetu.

Želimo, zapuštene gradske površine, regenerirati u inovativne urbane zelene forme kao što su mikro šume i urbani vrtovi. Mikro šuma sađene tzv. Miyawaki metodom gusti su nasadi koji rastu deset puta brže, akumuliraju stotinu puta veću bioraznolikost i rješavaju nas četrdeset puta više ugljičnog dioksida od onih konvencionalno sađenih.

Mogu niknuti uz ceste, igrališta i među zgradama. U zonama kao što su Turska kula, Mejama, Trsteniku, Neslanovcu, Brniku omogućit ćemo kreiranje urbanih vrtova, koji aktivno uključuju lokalne stanare i imaju niz ekonomskih, socijalnih i zdravstvenih benefita.

Zeleni krovovi i gospodarenje Marjanom kao prioritet zelenih politika

Kristina Vidan, kandidatkinja koalicije za dogradonačelnicu

Važno je naglasiti da sve ovakve prostore planiramo realizirati kao prostore slobodnog kretanja, i izgradnje zajednice. Jedna od mjera u borbi s klimatskim promjenama koju ćemo potaknuti je izgradnja zelenih krovova na svim zgradama većih krovnih površina, a građani i investitori će za isto biti poticani smanjenjem cijene komunalnog doprinosa i komunalne naknade

Jedan od prvih koraka po dolasku na vlast bit će postizanje dogovora između grada, županije i RH po pitanju vlasništva i nadležnosti gospodarenja Marjanom. To će omogućiti stvaranje pravnog okvira za ozdravljenje i obnovu zelenih pluća grada čija je budućnost nebrigom dosadašnjih vlasti dovedena u pitanje.

Promjene prostornih planova koje ukidaju mogućnost građevinskih manipulacija i reorganizacija Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan, s ciljem njegove učinkovite zaštite i promocije, idući su naši koraci koji bi osigurali trajnu zaštitu Marjana.